Portfolio

1. Prostorne analize

2. Satelitska promatranja i vegetacija

NDVI – Satelitska procjena vegetacije

NDVI, ili normalizirani diferencijalni vegetacijski indeks, koristi se za procjenu gustoće i zdravlja vegetacije na određenom području, a podaci se dobivaju putem snimki iz svemira. NDVI sam preuzela iz Copernicus baze kao tiff datoteku i ‘izrezala’ unutar granica Hrvatske.

Boje na mapi predstavljaju različite razine vegetacije:

• Zelenije boje označavaju zdraviju ili gušću vegetaciju
• Crvene, ružičaste i blijede boje ukazuju na manjak vegetacije ili nepokrivene, stjenovite površine
• Žuto obojena područja predstavljaju umjerenu vegetaciju ili tranziciju, poput travnatih površina ili poljoprivrednih zemljišta u ranim fazama rasta usjeva

NDVI se široko koristi u različitim aplikacijama, uključujući:

• Poljoprivredu za praćenje zdravlja usjeva i predviđanje prinosa,
• Ekologiju za praćenje promjena u ekosustavima,
• Upravljanje resursima za praćenje suše i navodnjavanja,
• Studije o klimatskim promjenama za praćenje promjena u vegetaciji povezanih s promjenjivim klimatskim uvjetima.

❄️ Zimska čarolija viđena iz svemira

Podaci su preuzeti s Copernicus-a, Sentinel-3 satelit.

3. Klimatske projekcije za Hrvatsku i Europu

Jeste li znali?

Promjena razine mora (u metrima) – sredina stoljeća

Promjena prosječne godišnje temperature (°C) – sredina stoljeća

Promjena prosječne godišnje temperature u Hrvatskoj (°C)

Analiza klimatskih ekstrema: Broj dana s temperaturama iznad 35°C

S globalnim povećanjem prosječne godišnje temperature, očekuje se i rast broja dana kada temperatura premašuje 35°C. Prva karta lijevo (RCP4.5) ilustrira umjereniji rast, s manjim povećanjem broja ekstremno vrućih dana, što odražava utjecaj poduzetih mjera za smanjenje emisija. Tamnije plave boje ističu područja s manjim promjenama, dok svjetlije plave i narančaste nijanse predstavljaju umjerene do visoke promjene.

Druga karta (RCP8.5) pokazuje značajno veći broj dana s visokim temperaturama u istočnim dijelovima Hrvatske. Crvene nijanse ukazuju na regije koje bi mogle doživjeti porast u broju ekstremno vrućih dana, često prelazeći više od 10 dana u usporedbi s referentnim razdobljem (1981-2010).

RCP4.5 – umjereni scenarij

RCP8.5 – visoke emisije

Ove karte temelje se na raster podacima iz Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i prikazuju simulacije iz CORDEX projekta. Analiza je izvedena za srednjoročni period (2041.-2060.) koristeći dva različita scenarija emisija: RCP4.5, koji predstavlja umjereni scenarij s određenim mjerama smanjenja emisija, i RCP8.5, koji predviđa scenarij visokih emisija (business as usual).

Još malo projekcija

Padaline (RX1day), promjena u dugom roku (2081-2100)

Standardized Precipitation Index (SPI6), promjena u srednjem roku (2041-2060)

4. Emisije i ponori stakleničkih plinova

U Hrvatskoj, kao i u europodručju, sektor energetike predstavlja najveći izvor emisija stakleničkih plinova s ukupnim udjelom od oko 70% u Hrvatskoj i 80% u europodručju u ukupnim emisijama. Unutar ovog sektora, izvori emisija dodatno se razlikuju među još pet energetskih podsektora, od kojih su najznačajniji energetske transformacije (uglavnom proizvodnja električne energije i topline iz fosilnih goriva), potom promet te sektor opće potrošnje (stambene i poslovne zgrade).

Energetske transformacije tijekom posljednjih su trideset godina doprinosile ukupnim emisijama s oko 20% u Hrvatskoj te 27% u europodručju, pri čemu je primjetan trend smanjivanja njihovog doprinosa ukupnim emisijama. Nasuprot tome, emisije povezane s prometom posljednjih su se nekoliko godina promatranog razdoblja neprestano i stabilno povećavale te su čak nadmašile emisije iz energetskih transformacija u posljednjoj promatranoj godini. Tako su u 2020. godini, emisije povezane s prometom bile odgovorne za 24% ukupnih emisija u Hrvatskoj te 23% u europodručju. Ovaj podsektor uključuje cestovni, zračni, pomorski i željeznički promet, a najviše emisija odnosi se na cestovni promet.

Hrvatska

Europodručje

Napomena: Izvori emisija i uklanjanja pomoću ponora stakleničkih plinova uključenih u skup podataka koji slijedi IPCC Common Reporting okvir koji koristi i UNFCCC podijeljeni su u pet glavnih sektora: Energetika, Industrijski procesi i uporaba proizvoda (IPPU), Poljoprivreda, Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo (LULUCF) i Otpad. Najveći sektor Energetike dijeli se na podsektore: Energetske transformacije, Industrija i graditeljstvo, Promet, Sektor opće potrošnje i Fugitivne emisije. Vrijednosti europodručja se odnose na prosjek europodručja isključujući Hrvatsku. Zbog zaokruživanja cijelih brojeva, zbroj udjela nije uvijek jednak 100%.
Izvor: Izračun autora na temelju podataka UNFCCC